U doba velikog broja preparata koji nam služe za prevenciju i održavanje zdravlja, preparati probiotika su ubjedljivo među najbrojnijima. Gotovo da nema časopisa ili emisije koje se bave zdravljem a da se probiotici ne pomenu. Iako su otkriveni prije više od sto godina, njihova važnost i širok spektar primjene doživljavaju ekpanziju u zadnjoj deceniji. Pitanje se samo nameće – kako izabrati pravi probiotik, kada ga i kako treba uzimati.
Ali prvo da definišemo šta su probiotici. Probiotici su živi mikroorganizmi (bakterije i kvasnice). Kada se uzimaju u dovoljnoj količini imaju pozitivan uticaj na naše zdravlje. Mogu sadržati različite probiotske kulture ili mješavine nekoliko bakterijskih kultura. Svaki probiotik mora imati oznaku koja odražava specifičnu vrstu, soj bakterije i količinu. Oznake nam služe za njihovo razlikovanje prema djelovanju na određeni zdravstveni problem. Probiotici moraju biti formulisani tako da probiotski sojevi koji se nalaze u njima ostaju otporni na dejstvo želudačne kisjeline i žučnih soli, kako bi u dovoljnoj količini došli do crijevnog trakta i ispoljili svoj efekat.
Na sam pomen probiotika njihovo dejstvo se vezuje na zaustavljanje dijareje, ipak njihov uticaj na naše zdravlje je mnogo veći. Naime, naš probavni sistem predstavlja jedan složeni sistem u kome domaćin i crijevna mikroflora žive u ravnoteži. Mikrofloru čine svi mikroorganizmi u crijevima, i to u najvećoj mjeri anaerobne bakterije, ali i gljivice (kvasci), prabakterije, virusi i protozoe. Mikroflora je važna za regulaciju i razvoj funkcije imunog sistema, zaštitu od infekcija, odbranu od alergena i patogenih mikroorganizama. Do narušavanja mikroflore može doći usljed: bolesti, stresa, pod dejstvom ljekova (pre svega antibiotika), alergija, unosa prevelikih doza alkohola… Kada se ravnoteža naruši, u pomoć nam dolaze probiotici! Kako to oni pomažu? Probiotici ne mogu da zamijene našu prirodnu mikrofloru, ali će obavljati njenu funkciju i time omogućiti da se ona oporavi i zatim se vrati obavljanju svojih vitalnih funkcija.
Probiotik ili prebiotik- da li je to isto? Često ćemo čuti ili od farmaceuta u apoteci ili vidjeti na pakovanju da probiotik sadrži i prebiotik. Prebiotici su zapravo vlakna koja služe kao hrana za mikroorganizame u crijevima ali i samim probioticima, Koriste se kao njihova alternativa ili kao podrška probioticima. Preparate koji sadrže i probiotik i prebiotik nazivamo -sinbiotik. Npr. Multilac cps- probiotske bakterije + oligofrukoza, EsenBak cps. i EsenBak forte cps. – sadrže inulin, Prolife preparati-glukooligosaharid…
U svakoj od naših apoteka možete pronaći veliki izbor probiotika, a farmaceut će vam pomoći da pronađete adekvatan preparat za vaše tegobe. Jer, kao što smo već napisali, sojevi bakterija koji ulaze u njihov sastav određuju koji ćete probiotik koristiti za vaše stanje. Najveći broj probiotskih preparata sadrži sojeve:
-Lactobacillus acidophilus – zaslužni su za varenje, apsorpciju hranjivih materija, jačanje imuniteta, kod grčeva u stomaku, gasova, nadutosti i dijareje (Linex cps, Linex forte cps, Now acidophilus 2 billion cps.). Ulaze i u sastav vaginalnih probiotika (Vagilact) i mogu se koristiti istovremeno sa antigljivičnom terapijom
-Lactobacillus plantarum -bakterije sposobne da proizvode hidrogen peroskid, jedinjenje koje naš organzam koristi za borbu protiv mikroorganizama koje unosimo hranom. Podrška je i zdravom imunitetu kod odraslih (Flobian cps, Enterobiotik cps…)
-Lactobacillus rhamnosus je bakterija sposobna da preživi na nepristupačnim mjestima. Ulazi u sastav mnogih preparata (Probiotic cps, Probiotic forte cps, Waya LGG cps. itd) koji su dokazano efikasni kod akutnih dijareja i u sprječavanju dijareja izazvanih antibioticima. Takođe jedan od najčešćih sojeva koji su važni za održavanje raznoteže vaginalne flore.
-Bifidobacterium bifidum je prva bakterija koja nastanjuje crijeva ljudi. Pomaže u razlaganju složenih ugljenih hidrata,masti i proteina tokom varenja. Dobra je za varenje, asporpciju minerala i za olakšavanje simptoma putničke dijareje
-Bifidobacterium infantis je vrsta probiotika koja smanjuje naduvenost i probleme sa tvrdom stolicom i zatvorom (Bio-Kult probiotik – pored B.infantis sadrži jos 13 bakterijskih kultura koji se preporučuju kod sindroma preosetljivih crijeva, upalnih procesa crijeva, dugotrajne upotrebe antibiotika)
-Bifidobacterium longum je soj koji je najrasprostranjeniji u gastrointestinalnom traktu. Razlaže ugljene hidrate i neutrališe toksine. Koristan za detoksikaciju i jačanje imuniteta (Now 8 Billion Acidophilus &Bifidus cps.)
-Saccharomyces boulardii – nije bakterija nego vrsta kvasne gljivice, ali ima probiotsko dejstvo. Pored toga što je zaslužna za liječenje i prevenciju putničke i dijareje izazvane antibioticima može pomoći i kod kožnih problema posebno u tretmanu akni uz propisanu terapiju. (Bulardi cps, Bulardi junior, Bulacol cps, Flonivin plus…
• Probiotik i antibiotik
Više puta smo naglasili da se uz antibiotsku terapiju savjetuje uzimanje probiotika. Naime osim što djeluju na štetne bakterije, antibiotici narušavanju našu crijevnu floru i dovode do stomačnih tegoba i dijareje, a uz to stvaraju i plodno tlo za prekomjeran razvoj gljivica – kandide. Ako se pitate koji probiotik piti uz antibiotik, prva preporuka je Saccharomyces boulardii koja sprječava širenje kandide i Lactobacillus rhamnosus koja olakšava stomačne tegobe. Vaš farmaceut će vam obavezno naglasiti da je važno napraviti razmak od 2 sata između uzimanja probiotika i antibiotika i dati savjet o dužini primjene probiotika.
• Probiotici – sa nama kroz cijelo odrastanje
Sa probioticima se može početi još u najranijem periodu života. Probiotici se dodaju adaptiranom mlijeku radi podsticanja imuniteta kod beba koje nisu dojene. Dokazana je smanjena pojava atopiskog dermatitisa kod beba čije su majke u trudnoći pile profilaktički probiotike.
Djeci sklonoj alergijama, atopijskom dermatitisu, čestim sezonskim respiratornim infekcijama preporučuje se upotreba probiotika. Za atopijski dermatitis djece i odraslih koriste se Latopic kapsule bogate mješavinom bakterija mliječno-kisjelinskog vrenja, koje pomažu oporavku crijevne barijere tako što pospješuju sekreciju mukusa i održavaju mikrobiološki i imunološki balans, što ima pozitivan efekat na tok AD. Preporučuje se primjena u trajanju od 3 mjeseca.
Ispitivanjem efekta probiotika na pojavu gripa i prehlade kod predškolske djece, ispostavilo se da svakodnevna konzumacija probiotskih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade. Spomenuta studija testirala je uticaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilusa i Bifidobacterium animalisa. Autori zaključuju da najefikasniju odbranu od gripa i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotska soja.
Starija populacija je podložnija lošem stanju crijevne flore zbog smanjenog broja dobrih bakterija, a povećanog broja loših bakterija, poput Clostridium, i drugih fakultativno anaerobnih i G-bakterija. Promene crijevne mikroflore kod starijih ljudi mogu za posljedicu imati inflamaciju u crijevima koja vodi ka drugim GIT smetnjama, padu imuniteta, brojnim hroničnim bolestima, uključujući kancer, metabolički sindrom, dijabetes, artritis.
Dakle, da zaključimo, da bi probiotici imali optimalan efekat, ključno je da za sebe izabereno pravi probiotiki da ga koristimo u dovoljnoj količini i dovoljno dugo.
Tada možemo očekivati:
-jači imunitet
-bolje varenje
-više energije
-manje gripa i prehlade
-zdraviju kožu
Dipl. Farm. Nevena Stanišić
