Prazničnu idilu, uz radost i tradicionalna porodična okupljanja, prati i bogata praznična trpeza. Uz nju, neminovno, i koji kilogram viška, a ponekad i povišene masnoće u krvi. Visoke vrijednosti masnoća u krvi ne daju odmah vidljive simptome već, ako su nekontrolisane, stvaraju rizik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja.
Uvreženo mišljenje je da su masti nezdrave i da debljaju ali masnoće su prije svega važne za život. Važan su sastojak hrane, hrani daju lijep ukus, teksturu i izgled a našem organizmu energiju, učestvuju u razvoju mozga i nervnog sistema (mozak se sastoji od čak 70% masti) i izgradnji mnogih hormona, a vitamini A, D, E i K ne mogu se iskoristiti dok se ne rastvore u mastima.
S’obzirom da se masnoće/lipidi ne mogu razložiti ni u vodi ni u krvi, tijelo ovaj “hemijski problem” zaobilazi tako što ih pakuje u male pakete obložene proteinima–lipoproteini. Najbitniji oblici lipoproteina su LDL-holesterol, HDL-holesterol i trigliceridi. Najveći dio holesterola se stvara u jetri. Međutim, i hrana, bogata holesterolom (masno meso, žumanca, prženu hranu, industrijski proizvedene slatkiše), povećava vrijednosti ukupnog i lošeg holesterola u krvi. Masnoće počinju da se talože u zidovima krvnih sudova, sužavajući ih i dovodeći do zakrčenja krvnih sudova, tj. ateroskleroze. Povećanju triglicerida u krvi doprinosi ishrana masnom hranom, ali i slatkišima i skrobnom hranom, nekontrolisano unošenje alkohola, tjelesna težina iznad normale pa i preskakanje obroka, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje.
Kada se otkriju povećane vrijednosti masnoća u krvi, prvo što se mora učiniti, jeste promjena životnih navika, prvenstvano vezanih za ishranu. Uz osnovnu podjelu na biljne i životinjske, masnoće se dijele i prema sastavu, na zasićene i nezasićene masti. Masti iz hrane su gotovo uvek kombinacija zasićenih i nezasićenih masti. Zasićene masti imaju veliki uticaj na zdravlje u negativnom smislu. Povećanjem lošeg LDL-holesterola, povećavaju ukupni holesterol uz negativne efekte na cio kardiovaskularni sistem. Posebna vrsta veoma loših masti jesu trans masti. Lošije su za holesterol od zasićenih jer povećavaju loš LDL uz istovremeno smanjenje dobrog HDL-holesterola, utiču na aktivnost imunog sistema, povećavaju mogućnost pojave upalnih procesa, srčanih oboljenja, moždanih udara, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti. Najčešće se mogu naći u pečenoj i prženoj hrani, margarinima, grickalicama, prerađenoj hrani. Sa druge strane, nezasićene masti se smatraju dobrim mastima jer mogu da smanje nivo holesterola u krvi, djeluju protivupalno, povoljno utiču na kardiovaskularni sistem, imunitet… Prisutne su u biljnim uljima, koštunjavim plodovima i sjemenkama. Dvije vrste nezasićenih masnih kisjelina se smatraju “esencijlanim” (omega-3 i omega-6) i to su, u stvari te neophodne masti koje se moraju unositi kroz ishranu jer ih organizam ne proizvodi sam. Zato je veoma važno biti umjeren i obratiti pažnju na količinu i vrste masnoća koje unosimo u organizam jer je često za njihovo vraćanje u normalu potrebna i dodatna pomoć u vidu dijetetskih suplemenata ili ljekova. Brojni su preparati/dijetetski suplementi za koje je dokazano da, uz korigovanje ishrane, uvođenja fizičke aktivnosti i redukciju tjelesne težine, pomažu u snižavanju masnoća u krvi uz povećanje odnosa dobrog/lošeg holesterola u korist dobrog. Pored preparata sa omega-3 masnim kisjelinama, kao izvor pomenutih masnih kisjelina su i preparati na bazi uljanog ekstrakta račića Antarktika. Takođe, monakolin K iz ekstrakta fermentisanog crvenog pirinča u preparatima koji ga sadrže omogućava smanjenje apsorpcije holesterola unijetog hranom, kao i smanjenje stvaranja holesterola koji organizam sam proizvodi, s’tim da osobe koje su na terapiji statinima, varfarinom, hemofiličari i osobe koje čekaju na operaciju ne bi trebalo da uzimaju ovaj preparat. Treba napomenuti da su od posebnog značaja i dijetetski suplementi koji djeluju tako da čiste krvne sudove. Kombinacijom prethodno navedenih i ovih vrsta suplemenata, stavljaju se pod kontrolu vrijednosti masnoće u krvi i, “sanira” šteta koja je već nanijeta krvnim sudovima usljed taloženja masnoća.
Povišen holesterol nije samo posljedica gojaznosti, stoga i vitke osobe treba da prate svoje zdravstveno stanje i idu na redovne preglede, posebno ako u porodici postoji istorija bolesti povišenog holesterola ili se nezdravo hrane. Prema nekim novim preporukama savjetuje se praćenje holesterola kod djece još od druge godine života, ukoliko neko u porodici ima problem s povišenim mastima. Kod punoljetnih osoba, pregled se preporučuje najmanje jednom u pet godina, osim kod onih osoba koje imaju aterosklerozu. Za njih važe češće redovne kontrole, kao i za one osobe koje imaju višestruke faktore rizika i genetske predispozicije, a to znači na tri mjeseca do godinu dana. Bitno je istaći da priprema za provjeru masnoća u krvi zahtjeva neuzimanje hrane najmanje 9-12h (unijete masnoće kroz hranu zadržavaju se u krvi i do 12h) a alkohola 24h.
Iz svega navedenog nameće se kao zaključak da su zdrave masti jedan od osnovnih gradivnih elemenata organizma, poboljšavaju zdravstveno stanje, pomažu čovjeku da bude vitalan, vitak i ima dovoljno energije, a nužne su i za normalan razvoj i rast djece. Način na koji se hranimo izuzetno utiče na stanje našeg organizma, naš izgled, odnosno na naše zdravlje. Loše navike, koje podrazumjevaju lošu i neizbalansiranu ishranu, ostavljaju svoj trag, a posljedice se i vide i osjećaju. Zbog toga je neophodno pridržavati se jednostavnih smjernica pravilne ishrane.
Autorka teksta: mr.ph. Svetlana Krstić
