Hladno vrijeme pogoduje širenju uzročnika respiratornih infekcija, zato i povezujemo njihove simptome sa hladnoćom. A ako hladnoća nije uzrok, šta onda jeste?! Grip, nazeb/prehladu ne donosi hladno vrijeme, nego virusi. Kako tada više vremena provodimo unutra sa drugim ljudima, tako raste mogućnost od širenja zaraze. Ovo je vrlo važno znati jer u zavisnosti od uzroka i simptoma koji se javljaju, tražimo i odgovarajuće rješenje u borbi protiv istih.
I grip, i prehladu izazivaju virusi i često je problem razlikovati ih na početku, naročito jer imaju neke zajedničke simptome.
Grip je veoma zarazna virusna infekcija respiratornog trakta izazvana virusima influence tipa A, B, rjeđe i tipa C. Sezonskog je karaktera, javlja se najčešće zimi. Simptomi kod klasičnog gripa nastupaju naglo, za nekoliko sati, sa visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima i jakom malaksalošću. Iako slični prehladi, mnogo su jače izraženi, brzo nastaju i duže traju. Osim nekoliko dana izostanka sa posla ili iz škole, glavni problem kod gripa su moguće komplikacije izazvane plućnim infekcijama, upalom srčanog mišića ili zglobova. Zato ga treba liječiti i biti pod nazorom ljekara.
Nazeb/prehlade su virusne infekcije respiratornog trakta (virusi slabije patogenosti, najčešće iz grupe rinovirusa), vrlo blagog ali neprijatnog toka i najčešće se povlače bez posljedica. Prehladu uvek prati zapušen nos, kijanje, bol u grlu, kašalj, a povišena temperatura se javlja uglavnom kod mlađe djece i simptomi najčešće traju od 5 do 7 dana. U jesenjim i zimskim mjesecima, prehlada u vrtićima može se smatrati uobičajenom situacijom, pa je razmjena ovih bezazlenih virusa “redovna pojava”. Srećom, svi ovi simptomi se postepeno smiruju i, po pravilu, ne zahtevaju odlazak ljekaru.
Kada je riječ o alergiji, kijanje je u naletima, što znači da možemo da kinemo i po desetak puta u kontinuitetu, što se kod gripa i prehlade ne dešava. Takođe, peckanje u nosu i očima, karakteristično je samo za alergiju, a svi simptomi se uklanjaju primjenom antihistaminika. Ukoliko se kašalj i curenje iz nosa često vraćaju, preporuka je da se alergo testovima utvrdi na šta je osoba alergična.
A, kako stručnjaci tvrde, virusi pronalaze put do tijela i napadaju ga na različite načine. Na to organizam reaguje odbranom koja zavisi od toga koliko nam je jak imunitet. Zdrav stil života je svakako najbolji način da se održi i poboljša imunitet. U situacijama kada je imunitet već narušen i smanjen pod uticajem infekcija, apoteke, nude tu pomoć. Zajednički simptomi gore pomenutih izazivača koji ometaju pravilno nosno disanje, remete naš dnevni ritam i čine nas nervoznim. Rastvori morske soli bogatog oligomineralnog sastava (izotonični, hipertonični rastvori), u obliku kapi/sprejeva, sami ili u kombinaciji sa određenim sastojcima (D-pantenolom, alojom, oligoemineralima, ektoinom…), ispoljavaju antiseptični i antibakterijski efekat. Ovi preparati ne isušuju sluznicu nosa, imaju odličnu podnošljivost, ne peckaju i ne iritiraju osjetljivu nosnu sluzokožu čak ni kada je ona pod upalom. Najbitnije je da su pogodni za sve uzraste od beba do starih osoba. U slučaju alergije, pomenuti ektoin je važan sastojak u preparatima kako u tretmanu nosne sluznice, tako i u preparatima za oči. Dodatno jačanje imuniteta postiže se unošenjem suplemenata namjenjenih da obezbjede hranljive sastojke (vitamine, minerale, vlakna, masne i aminokisjeline) dobijene iz različitih prirodnih/sintetičkih izvora hrana ili njihove kombinacije. Od brojnih biljaka, značajne efekte, na imunološku funkciju, pokazala je Echinacea, zatim koren biljke Astragalus, sve prisutnije u komercijalnim preparatima za imunitet… Ljekovite gljive kao što su maitake, shitake, reishi i kordiceps imaju, takođe, značajne imunološke efekte. Za većinu ovih aktivnosti u gljivama odgovorno je prisustvo beta-glukana koji, prema brojnim kliničkim studijama, aktiviraju bijela krvna zrnca bitnih za odbrambenu moć cjelokupnog našeg organizma. Uz sve ovo, kao pomoć pri borbi sa virusima, nezaobilazni su probiotici, dobre bakterije koje su korisna “pomagala” u povećanju imuniteta.
I, na kraju… Ono što je veoma važno da znamo, to je da se virusi ne liječe antibioticima. Grip i nazeb spontano prolaze i njihovo osnovno liječenje, ako nije došlo do komplikacija, je usmjereno na ublažavanje/liječenje simptoma. Antibiotici su u ovom slučaju nedjelotvorni i samim tim nepotrebni. Oni se koriste isključivo u borbi protiv bakterija. Ukoliko se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska infekcija, usljed oslabljenog imuniteta, antibiotik se uzima samo po savjetu ljekara, nikako na svoju ruku. Brinimo o našem imunitetu jer funkcionalni imunološki sistem je jedna od najvažnijih karika u očuvanju zdravlja!
Autorka teksta: mr.ph. Svetlana Krstić
