U ljetnjem periodu nastojimo da se zaštitimo od komaraca, raznih drugih insekata, opekotina od sunca, a zaboravimo ili nismo upoznati sa činjenicom da određeni ljekovi i sunce ne idu zajedno.
Poznato je oko 50 različitih ljekova koji nakon izlaganja organizma sunčevim zracima dovode do neželjenih reakcija koje se nazivaju fotosenzitivne reakcije.
Ljekari i farmaceuti obično upozore na ovakvu vrstu neželjenog dejstva, savjetuju mjere opreza, ali pojedine ljekove pacijenti uzimaju sami bez ikakvih informacija o lijeku. Iz tog razloga, važno je da se uvijek informišete kod farmaceuta ili ljekara prilikom upotrebe novog lijeka, o svim njegovim osobinama.
Fotosenzitivne reakcije se mogu javiti nakon upotrebe bilo kog oblika fotosenzitivnog lijeka: tableta, injekcija, masti, krema. Mogu se javiti kod hroničnih bolesnika koji svaki dan uzimaju terapiju ali i kod osoba koje kratkotrajno koriste lijek.
Reakcije mogu biti u vidu blagog crvenila, svraba, pojačane pigmentacije do jakih opekotina praćenih plikovima.
Dvije su glavne reakcije na fotosenzitivne ljekove:
- Fotoalergija
Javlja se rjeđe. UV zraci mijenjaju strukturu lijeka koji organizam prepoznaje kao alergen, pa se javlja reakcija najčešće u obliku ekcema praćenog svrabom kože. Promjene se javljaju nakon 24-72h od izlaganja lijeku i UV zracima. Fotoalergija se može proširiti i na djelove tijela koji nisu bili direktno izloženi suncu. Promjene mogu trajati mjesecima i ponovo se pojaviti nakon izlaganja suncu iako se lijek isključi iz terapije. Iz tog razloga, liječenje fotoalergijske reakcije je znatno složenije i teže. - Fototoksičnost
Javlja se češće. Lijek akumulira UV zračenje i dovodi do oštećenja ćelija. Javljaju se opekotine na djelovima tijela direkno izloženih sunčevim zracima. Opekotine se javljaju nakon nekoliko minuta ili sati od izlaganja lijeku i UV zracima, a simptomi se povlače nakon nekoliko dana ili nedjelja uz ljuštenje kože i promjenu pigmenatcije. Da bi se manifestovala fototoksična reakcija potrebna je dovoljna količina lijeka akumulirana u koži i dovoljno duga izloženost suncu.
Fototoksičnu reakciju je lakše predvidjeti. Uz određene mjere opreza pacijenti mogu da izbjegnu neželjenu reakciju i nastave sa svojom terapijom. Najbolje je uvijek izbjegavati direktno sunčevo zračenje, koristiti kreme sa visokom zaštitom na UVA i UVB zrake, nositi šešir i prijatnu odjeću koja pokriva tijelo. Sa druge strane, ukoliko pacijent uzima lijek i ima fotoalergijsku reakciju ljekar će taj lijek zamijeniti drugim.
Uspostavljanje dijagnoze fotosensitivne rekacije na lijek je prvi korak ka liječenju. Liječenje zavisi od ozbiljnosti simptoma. Kod blažih simptoma dovoljne su antiinflamatorne ili antialergijske kreme koje smanjuju upalu i crvenilo. Kod izraženijih simptoma ljekar će prepisati terapiju.
Neki od ljekova koji mogu izazvati fotosentitivne rekacije su:
– kardiovaskularni ljekovi: diltiazem, amjodaron, nifedipin, furosemid, hidrohlortiazid;
– antibiotici: doksiciklin, levofloksacin, trimetoprim;
– ljekovi protiv bolova: naproksen, ibuprofen, ketoprofen;
– statini: atorvastatin, simvastatin, pravastatin, fluvastatin;
– antidepresivi: triciklicni antidepresivi, preparati na bazi kantariona;
– ljekovi za dijabetes: glipizid, gliburid;
– retinoidi – u terapiji akni, grizeofulvin – antimikotk, mnogi ljekovi u hemoterapiji;
– hormonski preparati.
Žene koje koriste oralne kontraceptive ili hormonsku terapiju u menopauzi imaju povećan rizik od pojave tamnih fleka – melazmi – uglavnom na licu. Melazme su isključivo estetski problem koji se ne rješava lako ali se uz mjere opreza može spriječiti.
Neće svaka osoba koja uzima fotosenzitivan lijek imati neželjene reakcije. Mnogo faktora je uključeno: stanje i osobenosti samog organizma, dužina izloženosti lijeku i suncu, navike samog pacijenta.
Pojačanu fotoosetljivost mogu izazvati ne samo ljekovi već i šminka, parfemi, etarska ulja, pojedine vrste hrane kao što su celer, smokva, šargarepa.
Nemojte brinuti ali budite informisani i zaštitite sebe na vrijeme. Ukoliko prepoznate opisane neželjene reakcije obratite se ljekaru, a kao prvu pomoć možete koristiti hladne obloge ili antihistaminske kreme i umanjiti svrab i širenje reakcije.
Autorka teksta: mr.ph. Marija Tanasković
