Cink je esencijalni mineral, ima ga u maloj količini u zemljinoj kori. U hrani ga najčešće nalazimo u namirnicama životinjskog, a manje u namirnicama biljnog porijekla. Jako je bitan za funkcionisanje čitavog organizma, a kako ga organizam ne sintetiše, moramo ga unositi putem hrane i suplemenata, posebno u zimskom periodu.
Cink se u organizmu nalazi u malim količinama, oko 2 ili 3 gr. Ali baš zbog toga i mali deficit organizam osjeti. Cink učestvuje u mnogim procesima u organizmu. Da navedemo neke bitne uloge cinka kako bi shvatili koliko nam je bitan:
- Učestvuje u sintezi proteina, pa tako podstiče mentalni I fizički rast i razvoj.
- Doprinosi jačanju imuniteta i otpornosti organizma, smanjuje mogučnost prehlade. Vitamin A pospešuje resorpciju Cinka, a u kombinaciji sa vitaminom C je odličan izbor za prevenciju prehlada.
- U mozgu se ponaša kao modulator i ima umirujuće efekte, samim tim nedostatak izaziva nervozu, depresiju, slabu koncentraciju, loše pamćenje…
- Značajan je za regulaciju hormona, pa je jako bitno uzimati ga u reproduktivnom periodu i žena i muškaraca jer utiče i na lučenje testosterona i pokretljivost spermatozoida. Takođe od suštinske je važnosti za pravilan rast i razvoj bebe. Najnovija istraživanja dokazuju da dovoljan unos cinka u trudnoći smanjuje rizik od prevremenog porođaja.
- Sprječava opadanje kose, a kožu čini svježom i zdravom. Nedostatak može biti i razlog pojave peruti, opadanja kose, pucanja i listanja noktiju.
- Kao jak antioksidans bitan je za zdravlje oka.
- Sastavni je dio koštanog sistema, pa je jako bitno uzimati ga u menopauzi jer smanjuje rizik od osteoporoze. Ovdje je bitno napomenuti da se Cink i Kalcijum trebaju uzimati odvojeno jer će se tako bolje resorbovati, dok recimo vitamin C pospješuje resorpciju cinka.
- Ubrzava zarastanje rana, regeneraciju tkiva, pomažekod opekotina i posle hirurških intervencija.
Cink je esencijalni mineral, znači da ga organizam sam ne sintetiše i koliko ga imamo u organizmu je u direktnoj vezi sa našom ishranom. Namirnice bogate cinkom su: Crvena mesa, posebno govedina, jagnjetina i jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, takođe ga ima u pšenici, kukuruzu, kupusu, pasulju, kikirikiju, orasima, bademima i sjemenkama bundeve i suncokreta. Zanimljivo je da ga u majčinom mlijeku ima 2mg, što je tačno dnevna potreba beba. Takođe unos velikih količina kofeina i nikotina mogu biti razlog nedostatka cinka.
Kako prepoznati deficit cinka i na koje simptome trebamo reagovati?
- Slab imunitet, česte respiratorne infekcije.
- Iscrpljenost i hronični umor
- Otežano zarastanje rana i promene na koži, preosjetljivost na bol, zadržavanje modrica i po nekoliko dana.
- Teže prilagođavanje na mrak.
- Poremećaj ukusa, gubitak apetita i česte mučnine, mršavljenje.
- Česta nervna napetost, nervoza, slaba koncentracija, loše pamćenje i zaboravnost.
- Česte dijareje i nervozna crijeva.
- Opadanje kose i pojava peruti, nokti su krti i lako pucaju i listaju se.
- Koža je suva i dehidrirana.
Cink treba uzimati i kao preventivu u proljeće i u toku zime, kad je izloženost virusima pojačana, u vrijeme većih napora i izloženosti stresu. Naravno obavezno je dodati ga i u slučaju deficita. Toksične doze Cinka su 150- 500mg dnevno, što je složićete se, teško dostići, a preporučene doze bih istakla po uzrastima.
Djeca do 12 mjeseci: 2-3mg
Djeca od 1 – 3 godine: 3mg
Djeca od 4 – 8 godina: 5mg
Djeca od 9 – 13 godina: 8mg
Djevojčice od 14 – 18 godina: 9mg
Dječaci od 14 – 18 godina: 11mg
Odrasle žene: 8mg
Odrasli muškarci: 11mg
Trudnice: 11mg
Dojilje: 12mg
Cink se ne uzima zajedno sa tetraciklinima ( Doksiciklin i Amikacin) i sa levotiroksinom ( Tivoral, Euthirox, Letrox) jer se vezuje za njih i smanjuje resorpciju navedenih ljekova. Kontraindikovana je njegova primjena sa imunosupresivima i kortikosteroidima.
Autor: Farmaceutski tehničar, Lelica Pavković
